Nedostatak vitamina D je vrlo česta pojava na što nam ukazuje i studija objavljena u The Journal of the American Osteopathic Association (proljeće 2017) [1] gdje se navodi činjenica poznata još iz 2007.: tom je pojavom zahvaćeno gotovo milijardu ljudi! U SAD-u gotovo 95% afro-amerikanaca ima deficijenciju vitamina D [2], deficijencija je prisutna kod 69% trudnica [3], a kod djece se pojavljuje u 10-65% slučajeva te je davno iskorijenjeni rahitis još uvijek prisutan [1].
Krvni tlak je veći zimi nego u ljetnim mjesecima, smrtnost od kardiovaskularnih bolesti također je veća zimi, neke vrste depresije češće su zimi – sve se to podudara s nedostatkom vitamina D. Multipla skleroza rijetka je bolest u sunčanim područjima, a učestalost joj raste što se više udaljujemo od ekvatora i prelazimo u područja s manje ekspozicije suncu. Još 1941. godine Apperly [4] je pokazao obrnutu proporcionalnu vezu između ekspozicije sunčanoj svjetlosti i mortalitetu od raka: neadekvatno izlaganje suncu i posljedična hipovitaminoza vitamina D asocirana je s povećanim rizikom od smrtnosti od raka dojke, kolona, jajnika, prostate, mjehura, jednjaka, bubrega, pluća, pankreasa, rektuma, želuca, maternice i ne-Hodgkinovog limfoma. [5] Nedostatak vitamina D povezan s rizikom od pojave dijabetesa i metaboličkog sindroma, te s inzulinskom rezistencijom kod naizgled zdravih osoba. [6]
Vitamin D se smatra hormonom – više nego vitaminom – a receptore ima u virtualno svakoj stanici tijela: dojke, jajnici, prostata, pluća, koža, limfni čvorići, kolon, gušterača, medula nadbubrežne žlijezde i mozak, zatim otočići pankreasa, monociti, B-stanice, T-stanice, neuroni, hipofiza i endotelne stanice aorte. [5] Raspon funkcija vitamina D uključuje modulaciju rasta, neuro-muskulaturnu i imunološku funkciju, smanjenje upalnih procesa [2], povećanje apsorpcije kalcija i fosfora iz crijeva, sazrijevanje osteoklasta i promoviranje depozicije kalcija u kosti. [5]
Jedan od mehanizama koji se dešava kod nedostatka vitamina D i kalcija je povećanje koncentracije parathormona (PTH) koja dovodi do povećanog rizika od infarkta miokarda, moždanog udara i hipertenzije. To je zato što PTH povećava kalcij unutar stanica i čime se promovira kaskada staničnih disfunkcija koji sudjeluju u razvoju dijabetesa, neuroloških bolesti, malignih bolesti i degenerativnih bolesti zglobova [5]. Znači kada ima malo vitamina D, PTH raste, a kalcij umjesto u kostima ostaje u stanicama mekih tkiva gdje je ustvari nepoželjan.
Na status vitamina D treba posebno paziti kod bolesnika s dijabetesom tipa 2, bolestima bubrega i jetre te bolestima koje su povezane s malapsorpcijom (Cronova bolest, celijakija) te kod osoba koje su imale kirurški zahvat. Osobe koje imaju simptome nedostatka (slabost mišića, frakture) i kronične bolesti trebaju svakako testirati razinu vitamina D. [2]
Vitamin D dijelom dobivamo hranom, a za ostatak je jako korisno umjereno izlaganje suncu bez korištenja krema za sunčanje. Kreme za sunčanje s faktorom SPF iznad 8 blokiraju UV zrake koje sintetiziraju vitamin D [7], a one s faktorom SPF iznad 15 smanjuju sintezu vitamina D za 99%. [2] Dovoljno je 5 do 30 minuta sredinom dana (od 10 do 15 sati) dvaput tjedno. Šetnja s izloženom kožom ruku i nogu bit će dovoljna za većinu ljudi. Osobe svijetle kože sintetiziraju više ovog vitamina u odnosu na osobe s tamnom kožom. Starije osobe moraju se duže izložiti sunčevoj svjetlosti jer je kod njih konverzija u koži znatno oslabljena u odnosu na mlade osobe [1].
Vitamin D se može koristiti za prevenciju dijabetesa, a istraživanja kažu da su prvi mjeseci života odlučujući. [6] Nedavno je studija na više od 10.000 dojenčadi i male djece, s dnevnom dozom od 2.000 IU pokazala sigurnost i djelotvornost u smanjenju rizika od dijabetesa tipa 1 za čak 80%. [5] U Finskoj je od sredine 1950-tih do 1964. godine preporučeno uzimanje 4.000-5.000 IU vitamina D za dojenčad, i već je tada pokazana zaštita od dijabetesa tipa 1.
Što trebate znati?
Deficijencija vitamina D u razvijenom svijetu je poprimila razmjer epidemije, te je konačno dobila dovoljnu pažnju kliničara. Vitamin D nije lijek. Vitamin D je sastojak hrane i prirodna molekula s esencijalnim funkcijama. Ograničeno je smatrati ga samo nutrijentom u prevenciji rahitisa i osteomalacije.
Vitamin D, kolekalciferol, stvara se u koži i putuje krvlju u jetru gdje se konvertira u kalcidiol. Zatim putuje do bubrega gdje se transformira kalcitriol, biološki najaktivniji oblik. Zanimljivo, mnoge stanice posjeduju receptore za vitamin D tako da ga konvertiraju u kalcitriol – mehanizam koji je ranije bio nepoznat. [7]
Zašto nismo bili upoznati s ovakvim ogromnim nedostatkom vitamina D? Kao prvo, tek od nedavno su rašireni testovi za mjerenje vitamina D u krvi i započeto je mjerenje na rizičnim skupinama. Drugo, ljudi se sve manje izlažu suncu, posebno starije osobe, djeca i radni ljudi, a poraslo je korištenje krema za sunčanje s visokim faktorom zaštite što blokira sintezu u koži. Treće, nisko-masne dijete i prehrana siromašna kolesterolom, nedostatak žuči, malapsorpcija i hrana siromašna vitaminom D također imaju nešto utjecaja. Četvrto, čini se da nedostatku pridonosi i stres i nedostatak sna.
Trenutne studije nastoje utvrditi vezu između vitamina D i multiple skleroze, autoimunoloških bolesti, infekcija, bolesti dišnog sustava, bolesti srca i metabolizma, rakom i rizikom od fraktura. No ne treba imati tako pojednostavljenu sliku o ovom vitaminu/hormonu – vitamin D je sveprisutan u tijelu pa je stoga njegova optimalna razina povezana s cjelokupnim zdravljem.
Ovisno o vitaminskom statusu i zdravstvenom stanju, uz prehranu, preporučuje se 1.000, 2.000, 4.000 IU vitamina D3 [5], pa sve do 6.000 IU [1], što je dovoljno da se dostigne optimalna razina u krvi. Više razine vitamina daju zaštitu od dijabetesa, osteoporoze, osteoartritisa, hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, metaboličkog sindroma, depresije, nekih autoimunih bolesti, raka dojke, prostate i kolona. Suplementacija s dozama od 4.000 IU dnevno za odrasle je klinički sigurna i fiziološki razumna. Više doze do 10.000 IU dnevno čini se da su sigurne i daju razinu u serumu koja je uobičajena u populacijama koje su izložene suncu. Periodično je potrebno testirati serumski vitamin D i kalcij. [5]
Rezultat testiranja vitamina D u krvi: 25-OH vitamin D3.
Referentni interval ovog laboratorija ima nešto nižu preporučenu
vrijednost (50 nmol/lit) od tablice dolje (75 nmol/lit).
Manje od 75 nmol/lit još uvijek predstavlja insuficijenciju.
Trovanje je rijetko i viđeno samo u industrijskim incidentima kao što je pretjerano fortificiranje mlijeka, ili dugotrajna administracija više od 40.000 IU vitamina D dnevno. Kod dojenčadi je potrebno 1-4 mjeseca doziranja 40.000 IU da bi se postigla toksičnost, kod odraslih treba nekoliko mjeseci 100.000 IU dnevno. Vitamin D nije toksičan sam po sebi, nego kroz mehanizam hiperkalcemije.
Razine serumskog vitamina D (25-hidroksi vitamin D) [7] [1]
| ng/ml | nmol/lit | zdravstveno stanje |
| <12 ng/ml | <30 nmol/lit | deficijencija, dovodi do rahitisa i osteomalacije |
| 12-30 ng/ml | 30-75 nmol/lit | insuficijencija, neadekvatno za kosti i općenito zdravlje, mišićna slabost, bolovi u kostima, lomovi |
| gotovo milijarda ljudi ima manje od 30 ng/ml (75 nmol/lit) [1] | ||
| >30 ng/ml | >75 nmol/lit | adekvatno za kosti i zdravlje |
| >50 ng/ml | >125 nmol/lit | prema različitim izvorima nije postignuta suglasnost o maksimalnom rasponu optimalne razine, prema nekima je to 50, 75 ili 100 ng/ml (125, 187,5 ili 250 nmol/lit) |
| >100 ng/ml | >250 nmol/lit | subtoksično – toksično postaje ako je popraćeno s kliničkim manifestacijama hiperkalcemije [5] |
1 ng/ml =2,5 nmol/lit
Izvori
1.Pfetenhauer KM, Shubrook JH. Vitamin D deficiency, its role in health and disease, and current supplementation recommendations. J Ame Osteopathic Association, 117, 5, 301-305.
2.Widespread vitamin D deficiency likely due to sunscreen use, increase of chronic diseases, review finds. Science Daily, 01.05.2017., sciencedaily.com.
3.Sandra Avant. Higher dose of vitamin D may benefit pregnant women. USDA Agricultural Research Service, 03.11.2016., ars.usda.gov.
4.Lappe JM i sur.: Vitamin D and calcium supplementation reduces cancer risk: results of a randomized trial. Am J Clin Nutr 2007, 85:1568-1591.
5.Vasquez i sur. The clinical importance of vitamin D (cholecalciferol): a paradigm shift with implications for all healthcare providers. Alternative Therapies 2004, vol 10, no 5, str 28-37.
6.Vitamin D and diabetes. Arbor Clinical Nutrition Updates, April 2004, vol 182, str 1-2.
7.Vitamin D Fact Sheet for Health Professionals. National Institutes of Health, nih.gov.
Preporučujem vitamin D3 u kapima za lakše doziranje prema osobnim potrebama
